2020-06-24

NAJNOVIJE ODREDBE CRKVENIH VLASTI 17.TRAVNJA 2020

Drage sestre, draga braćo!

Danas 17.travanja 2020.Švicarska biskupska konferencija poslala nam je najnovije  odredbe vezane za naš javni vjerski život u ovom vremenu koronavirusa.

Svete mise i druga vjerska okupljanja „sigurno“ ne možemo imati prije 11.svibnja 2020., a „prilično sigurno“ ne prije 8. lipnja 2020. To znači, da naše prve nedjeljne mise možemo slaviti najranije 17.svibnja ili čak 14. lipnja ove godine.
Podjela svetih sakramenata, krštenja, prve pričesti, krizme i vjenčanja odgađaju se najranije do kraja ljeta ili početka jeseni.
Preporučamo svim vjernicima da se drže odredaba civilnih i crkvenih vlasti u Švicarskoj.
Dosadašnje preporuke u svezi s našim osobnim i obiteljskim vjerskim životom koje smo ovdje objavili, preporučamo i dalje i ostavljamo svačijoj ljubavi i kreativnoj dosjetljivosti kao će ovo vrijeme koristiti najbolje što mogu.
Posebno preporučujem da zahvaljujemo Bogu za velike mogućnosti koje smo imali prije ove pošasti, da se zamislimo koliko smo ih koristili, te da molimo da nam Bog što prije dadne da se kao zajednica u crkvi i na svim društvenim poljima možemo nesmetano okupljati i djelovati!

Pozdravljam vas sve poimence i grlim prijateljski, moleći svaki dan za vas sve i preporučujući se u vaše molitve, te zahvaljujem vam na sjećanjima i brizi za mene, vaš

Fra Šito

ČESTITKE I PREPORUKE ZA SLAVLJENJE SVETOG TRODNEVLJA I USKRSA

Drage sestre, draga braćo!

U ovim nikad doživljenim prilikama koje svijet nije upamtio, Crkva i njeni službenici daju odredbe i preporuke za slavljenje ovih velikih blagdana u ovim društvenim ograničenjima. Tako je Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata iz Vatikana izdala četverojezični dekret glede pandemije koronavirusa, a u svezi  s proslavom Uskrsa. Kardinali Bozanić i Puljić, nadbiskup banjalučki Komarica, pa pojedini drugi biskupi iz BiH i RH isto tako šalju svoje upute na istu temu. Naravno, sve opterećuje briga vezana za ova slavlja: prvi put nemamo zajedničkih obreda, molitava i svetih misa. Tužno je, a u isto vrijeme duhovno potresno gledati papu Franju kako bez vjernika slavi svete mise i obrede, a tako će biti i ovih svetih dana.
Sabirući sa svih strana ono najbolje, uvažavajući sve ono što vlasti preporučuju u borbi protiv ovoga zlog virusa, uključujem i ovo:

Želim vam, unatoč svemu, da u što boljem raspoloženju provedete ove blagdane, a duhu video-pjesme SVIĆE USKRS… (na našoj je stranici i na you-tube),
Ne propustite se više nego dosad posvetiti vašim odnosima u obitelji, među rodbinom i s ljudima s kojima ste u telefonskim kontaktima.
Pratite prema svom odabiru kroz ove dane - svete obrede, liturgiju i misna slavlja preko tv-postaja, koje u velikom broju, od svjetskih, švicarskih do naših, predvode papa Franjo ili neki od hrvatskih kardinala i biskupa ili drugi svećenici iz poznatih svetišta i župa u domovini. Sigurno ćemo sad preko njih i ono čuti i doživjeti što inače dosad nikad nismo imali prigodu čuti ni doživjeti!
Njegujte više nego dosad zajedničku obiteljsku molitvu, ali nađite svaki dan koji trenutak i za onu osobnu!

I u ovakvim prilikama češće se upitajte, na koji način možete nešto učiniti za ljude koji su u lošijoj situaciji od vaše! Da takvih nema na svim stranama – sigurno ne možemo reći! Jer što će ti vjera, ako nema djela!
Koliko god možete, držite naše narodne običaje vezane za ove dane.
I dodajte ovome sve ono što vi smatrate duhovno ili materijalno važnim!
Također se uvijek sjetite, da Bog pomaže da zlo i nevolje okrenemo na dobro, te da ono što ljudima izgleda nemoguće – Bogu je moguće!
U tom duhu čvrsto vjerujem i žarko čekam da se ubrzo vidimo na našim dragim i punim topline nedjeljnim misama i poslije njih, te još jednom:

VAMA I VAŠIMA SRETNI OVI SVETI DANI
I NEKA VAM SREĆA BUDE SVE VEĆA I VEĆA! Vaš,

Fra Šito

NEKE NEOBIČNOSTI
VAZMENOG, USKRSNOG TRODNEVLJA

U Velikom tjednu neposredno prije Uskrsa, odvajkada slavimo Velik četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, zvane SVETO TRODNEVLJE.

VELIKI ČETVRTAK
To je dan Isusove Posljednje večere, kojim ulazimo, u sjećanje kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Na Veliki četvrtak je Isus sa svojim učenicima ustanovio svetu misu, euharistiju, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju i to redovito čine njemu u spomen. Stoga svećenici Veliki četvrtak slave i kao svoj dan, ustanovljenje svoga svećeničkog reda! Pri tom je ostavio svijetu tajnu svoje prisutnosti u kruhu i vinu, kao polog i garanciju pobjede nad patnjom, krivicom, zlom i smrću te izrekao najhumanije riječi o odnosu prema ljudima i prirodi, čudesno molio za sve nas i najavio  svog Duha protiv duha zloće, nehumanosti i razaranja. Otada Crkva čuva svetu misu kao najdragocjeniji biser. U njoj kao nigdje stupamo u vezu s Bogom, kao s bratom i učiteljem. U dvorani posljednje večere Isus je oprao učenicima noge i time nam htio reći da i mi trebamo biti bezuvjetno na pomoći i uslužnost jedni drugima.

VELIKI PETAK 

Veliki je petak je dan spomena Kristove muke i smrti. Toga dana vjernici u molitvenim slavljima sudjeluju u Isusovoj muci i dobivaju poticaj da budu solidarni u pomoći s ljudima u patnji i nevolji. Od starina su se na Veliki petak oblikovala različita  slavlja, ali bez mise. Primjerice, u Jeruzalemu su se vjernici okupljali ujutro na Golgoti radi klanjanja Kristovu križu, a popodne na slušanju izvješća o Isusovoj muci. U 7.stoljeću je zabilježeno u Rimu, da je papa išao bos od Laterana do bazilike sv. Križa, noseći relikviju svetoga Križa.

I u naše vrijeme jednostavnost ustroja ujedno je i snaga izražajnosti ovoga slavlja. Svećenik dolazi do oltara koji je ogoljen i prostire se pred njim, priznajući i kajući se za svoje i za grijehe svih ljudi. Potom slijedi liturgija Riječi, to jest sluša se izvješće o Muci iz Ivanova evanđelja. Tipičan je element Velikog petka Sveopća molitva vjernika, u kojoj  potvrđujemo da je Krist došao među nas te živio, umro i uskrsnuo  za sve ljude“ Stoga se u njoj moli i za one koji Isusa ne priznaju ili koji uopće u Boga ne vjeruju, jednostavno za sve ljude bez obzira tko su i kakvi su! Drugi dio liturgije Velikoga petka je klanjanje Križu, koje u svojoj dinamici s jedne strane govori o drvetu kao nositelju smrtnoga ploda, a s druge o drvetu koje nosi plod života. Treći dio liturgije je sveta pričest. Crkva zatim uranja u tišinu iščekivanja Uskrsnuća.

VELIKA SUBOTA
Velika subota je dan tišine, molitve, posta… Isus je umro, nema mise. Čitav svijet stoji zaprepašten pred tajnom smrti. Vrata smrti kroz koja je prošao Isus čekaju sve nas, kroz njih je  i nama samima proći. Potpuna je to samoća i napuštenost. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u carstvo mrtvih. Stoga vjernici preko dana posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.

Od ranih kršćanskih vremena subotnju noć nazivamo „noć bdijenja“, iščekivanjem Isusovog uskrsnuća. Veliki svetac katoličke crkve, Sveti Augustin, je ovo bdijenje nazivao “majkom svih bdijenja“. U ovoj se noći kroz molitvu i liturgijske obrede proslavlja cjelokupna povijest našega spasenja. Obred u noći počinje „Službom svjetla“. Bogoslužje počinje pred crkvom blagoslovom ognja na kojem se pali uskrsna svijeća. Oganj nas podsjeća na Duha Svetoga po kojem je Marija Djevica začela Isusa Krista i po kojem je sve stvoreno. Upaljena svijeća koju svećenik unosi u crkvu simbol je samoga Krista – i svjetla koje je obasjalo svijet. Slaviti Veliku subotu znači zaviriti u najtajnije ponore svoje duše zajedno s Kristom, jer u nama nema ničega što njegova ljubav i njegovo svjetlo ne može ozdraviti. Po Njemu, sve dobro u nama nastavlja nadalje živjeti.

Danas je Cvjetnica: Evo što biste trebali znati o ovom blagdanu

Cvjetnica (Cvjetna nedjelja) je uvod u Veliki tjedan, Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Svojim sadržajem započinje veliku temu Isusove muke smrti i uskrsnuća, takozvano “vazmeno otajstvo”.

Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. OPŠIRNIJE…

NUŽNA JE POMOĆ

Volite kao što je Isus Krist nas volio,
a perite ruke kao Pilat!

Drage sestre, draga braćo!

U svijetu i našoj Domovini, računajući tu jednako RH kao i BiH, pošast koronavirusa nanosi goleme štete. Tako nešto nije zabilježeno u modernoj povijesti. U samo tri mjeseca ova pandemija zahvatila je 196 država, postala je prijetnja cijelom čovječanstvu s nesagledivim posljedicama kako životu i zdravlju tako i gospodarstvu. U brojnim državama život i proizvodnja su stali, a ljudi bez posla sve više. Danas je to i naša stvarnost u RH i BiH. Sad je došao i potres u Zagrebu i okolini, gdje su štete veće nego što se na početku mislilo.

Mada smo mislili da nakon Domovinskog rata nećemo više trebati onako pomagati Domovini, evo sada pred nama neke druge vrste rata. Naša misija i mi ovdje u Švicarskoj, koji nismo ni blizu u takvoj nevolji kao naši kod kuće, uključuje se u pomoć Domovini. Stoga potičem sve, da preko uplatnica „Kruha sv. Ante“ koje ste dobili zajedno s našim uskrsnim pismom, učinite što više možete. Oni koji ih nisu dobili, mogu svoj prilog skupiti i predati u misiji prvom prigodom.

Uz ovu najčudniju korizmu, uz Cvjetnicu, Veliki tjedan i Uskrs koje kao nikad dosad nećemo zajedno slaviti, dok molimo i postimo više nego obično, potičem vas također da odvojite svoj dar u ovu svrhu. Nemamo zasad sv. Misa ni davanja milostinje za sirotinju, ne možemo se kretati ni kupovati kao obično, a ne idemo ni kući za ove predstojeće blagdane i trošimo za to, pa možemo se sada pokazati darežljivima prema našim sunarodnjacima u ovim velikim potrebama. Ova kriza svjetskih razmjera vrlo vjerojatno će potrajati i duže od nekoliko mjeseci te će i našem narodu u obje naše države nanijeti golemu štetu.

Tko ima uši neka čuje, tko ima srce neka razumije! Neka Gospodin vama i vašima uzvrati stostruko za svaku vašu molitvu, svaki post i za svaku pomoć u ovu svrhu. Uz svaki Božji blagoslov, Vaš,

Fra Šito

MOLITVA SV. KORONI ZA POMOĆ U EPIDEMIJAMA

O, Sveta Korono, mučenice i zagovornice pred Bogom, moli za nas i zaštiti nas u ovoj dolini suza od nevidljivih sila mraka koje po cijelom svijetu siju smrt pod tvojim svetim imenom.

O, Sveta Korono, svjetlosnim prstenom tvoga imena opasano je Sunce, pokreni taj krug svjetlosti neka nas rasvijetli u našim dušama, a posebno da zaštiti i naša tijela od bolesti, od svake opasne zaraze (od koronavirusa). Neka pred Bogom tvojom molitvom nevidljive sile zla budu poražene od silne Božje snage i svjetlosti.

O, Sveta Korono, zaštitnice od svih mogućih epidemija, ti koja već dvije tisuće godina zaustavljaš te opake pošasti i bolesti, pomogni nam i danas u našoj teškoj kušnji.

O, Sveta Korono, skini obruče zla koji su sa svih strana zlokobno opasali cijeli svijet, i ponovno uz Božju pomoć, opasuj cijelo čovječanstvo blistavim prstenom Božje mudrosti i milosti.

O, Sveta Korono, ti koju narod zaziva u velikim nevoljama, pomogni nam svojim zagovorom pred Bogom, da od sve Božje djece ukloniš ovu opaku smrtnu opasnost koja se na nas sve nadvila. Kako danas, tako i u vijeke vjekova. AMEN!