Kroatenmission Solothurn

VIJESTI IZ MISIJE

Kroatenmission



PRIPRAVITE, GOSPOPDINU PUT


Drage sestre, draga braćo
Sve sa srećom i blagoslovom sv. Kate svima sutra (25.11.) i uvijek,
a za radosniju i bolju pripravu za Božić i N. godinu,
rado vam šaljem jednu novu video-pjesmu i najavljujem cijeli CD s novima.
Sve od srca svima poimence,
 
fra Šito






NOVI TERMINI SV.MISA 

SV. MISE: ADVENT I BOŽIĆNO VRIJEME


Da bismo ipak koliko toliko dostojno dočekali Božić i u religioznom duhu proslavili ga, broj sv. Misa u misiji SO je za dvostruko povećan. Molim vas da nakon misa kroz ovo vrijeme, unaprijed predbilježite sebe i svoje, ali i ostavite mogućnost i za druge, tako da se svi mogu izmijeniti i imati mjesto na misi. Preporučam se u vaše srčane  molitve, da mi Bog dadne zdravlje i snagu da to sve i druge obveze dobro izvršim i izdržim. Š.


DULLIKEN

Od 29.11.2020 – do 6.1.2021. (sv. Tri Kralja) 

Svake  nedjelje -  11:30 i 12:30

Badnja večer -  20:00 i 21:00

Božić - 11:45 i 12:30.

Stjepandan - 11:30 und um 12:30. 

Nedjelja 27.12. 2020 - 11:30 i 12:30.

Nova godina -  11:30 i 12:30. 

Nedjelja 3.1.2021. - 11:30 i 12:30.

Sv. Tri Kralja - 11:30 i 12:30. 


SOLOTHURN 

Od 29.11.2020 – do 6.1.2021. (sv. Tri Kralja) 

Svake  nedjelje -  14:30 i 15:30

Badnja večer -  23:00 i 24:00

Božić - 14:30 i 15:30.

Stjepandan - 14:30 i 15:30. 

Nedjelja 27.12. 2020 - 14:30 i 15:30.

Nova godina -  14:30 i 15:30. 

Nedjelja 3.1.2021. - 14:30 i 15:30.

Sv. Tri Kralja - 14:30 i 15:30. 


BALSTHAL

Od 29.11.2020 – do 6.1.2021. (sv. Tri Kralja) 

Svake  nedjelje -  17:00 

Badnja večer -  17:00

Božić - 17:00.

Stjepandan - 17:00  

Nedjelja 27.12. 2020 – 17:00 

Nova godina -  17:00  

Nedjelja 3.1.2021. - 17:00

Sv. Tri Kralja - 17:00  



TAKO GOVORI O KORONI I JOŠ O ČEMU
AKADEMIK MIROSLAV RADMAN


Vrijeme u kojem se nalazimo posebno je, član ste Vladina znanstvenog savjeta, no ipak dajete bitno različite izjave od kolega, pri čemu kod dijela javnosti padaju na plodno tlo.


U svakom pothvatu dobro je početi od najšireg pogleda pa tek onda ići u detalje – vjerodostojnim podacima i činjenicama dolaziti do detalja. Ako u detalje odete prebrzo, možete se strašno lako izgubiti u džungli detalja. Primjerice, dobro je prisjetiti se da u većini zemalja svake godine umire otprilike jedan posto populacije, a i rađa se otprilike jedan posto populacije. Dakle, Hrvatska ima otprilike 51-52.000 mrtvih godišnje. Dok sad razgovaramo, podaci su da imamo ukupno nešto više od 400 umrlih od COVID-19. Koliko bi od ovih 400 ljudi bilo umrlo i bez koronavirusa, nikada nećemo saznati, a uglavnom su bili stari i bolesni! A što reći o podacima dnevno novozaraženih? Pitanje je koliko je testova učinjeno i jesu li su učinjeni nasumce. Ovako mogu reći da, ako želite da nikada ne bude više od tisuću novozaraženih dnevno (pa makar svi na kraju pomrli od COVID-19), napravite dnevno maksimum 999 testova… Ovom neslanom šalom obratio bih se svjetskoj struci. Izgleda kao da pomagala (tehnologije) uništavaju kompetenciju i zdrav razum njihovih konzumenata. No, što je s ovih više od 50.000 mrtvih godišnje, zašto smo se koncentrirali samo na ovih 400, što je otprilike kao da padne jedan avion (iako ne bi baš bilo dobro da sam ja u njemu, za mene bi to bilo tragično, kao i za svakoga u tom avionu)! Nešto mi tu ne štima. Iako će razumni ljudi reći da nećemo čekati da 100.000 ljudi umre, reagiramo kada ih je 50 ili 100. Da, ali veće resurse stavljamo oko 400 mrtvih nego oko 50.000. Nemam odgovor i zato ne želim kritizirati. Samo mi se čini da je sve to disproporcionalno, da smo ovog puta mi, ili netko drugi, odlučili da se plašimo. A kada je bila svinjska gripa, u Francuskoj je ubila sličan broj ljudi, samo nitko o tome nije pisao ni govorio. 

Čini se da nismo puno naučili u ovih stotinu godina od španjolske gripe, ali i da smo ovakvih bolesti imali i u međuvremenu, no ne s ovakvim globalnim odazivom. Što se dogodilo?


Teško je reći, možda je netko odlučio da se napravi neki eksperiment s javnim mnijenjem, koliko je lako ili teško mijenjati navike. Ili manipulirati ljudima, ne znam, tko bi to znao! Ali, doista jest disproporcionalno s obzirom na druge, realne opasnosti od kojih se umire stotinu ili tisuću puta više kada govorimo o brojkama. Naviknuti se da umre 50.000, a ne naviknuti da umre još 400, vrlo je zagonetno. Nažalost, ne nudim nikakva rješenja, nego mi se čini da smo jako neusklađeni u reakcijama na opasnosti. Postoje i interesi koji nisu čisti interesi javnog zdravstva, utječu i na znanstvenike i na znanost: odjednom ima više novca za 400 mrtvih ljudi nego što ima novca za onih 50.000. To su čudne igre i ja ih ne razumijem, naravno da me kopka je li ova pomutnja inscenirana ili spontana.


Hoće li se društvo i svijet promijeniti nakon ove pandemije?


Iskustvo govori, iz mojih razgovora s mojim prijateljima iz Engleske, Sjedinjenih Država ili od drugdje kamo putujem, da su ljudi, i mladi i stari, postali nestrpljivi i nezadovoljni društvom ili barem sa sobom u ovom društvu. Nezadovoljni onim što im se događa, zašto im nije puno ljepše. Čovjek se pita zašto uza sve te gadgete, iPhone, odjeću, nije sretniji, jer je mislio da će, kada bude imao sve to, biti sretan. No shvatio je da sada, kada sve to ima, ne samo da nije sretan, nego sada tek postaje gadno. Do sada je bilo lako, idemo se boriti za kuću i za auto – to steknete, a sreće nema. Najvažnije nam je gledati na mladu generaciju, a ja sam u kontaktu s njima pa mi se čini da nemaju povjerenja, nisu ushićeni sadašnjicom, a ni sutrašnjicom ni preksutrašnjicom, jer ne očekuju ništa dobro. A to nije dobro stanje duha, nije dobro za kvalitetu života… Nakon Drugoga svjetskog rata vidjelo se kakva je to devastacija, kakve su to tragedije, da su se ljudi počeli prizivati pameti i pitati se – što je važno. A važno je za svakoga od nas biti živ… A promjena ne znači uvijek i promjenu nabolje. Evolucija, primjerice, nije znanost o napretku, nego o promjenama. Mojeg dragog prijatelja dr. Zorana Đermanovića, evolucionista i sjajnog psihijatra, pitao sam je li jedini način da ratom resetiramo društvo, pa nije valjda to terapija? Rekao je uglavnom da, ali nije jedini način. Pitao smo što je alternativa, a on je odgovorio – mirakuli, čuda! Eliminacija bolesti i patnje iz života bila bi mirakul…



Hitna obavijest za misu u Balsthalu NAJNEOBIČNIJI IZGOVOR, 29.10.2020


Uz uredne i stručne obavijesti o restrikcijama zbog pošasti korone, naslušali smo se i raznih gluposti na raznim stranama. Ali nešto kao sljedeći izgovor zasigurno će ući u zapisane tragikomične anegdote o koronavirusu u odnosu crkvenih ljudi i onih u crkvenoj upravi prema toj pošasti.  

Jutros me je nazvao telefonom P. Thomas, župnik u Balsthalu i priopćio mi da su „oni“ (Pfarreirat) odlučili, da sada u nedjelju (sic!) na blagdan Svih svetih ne možemo imati hrvatsku misu s 30 ljudi u njihovoj crkvi u Balsthalu, jer oni (PAZI!) ne mogu „tako brzo osigurati Schutzkoncept u crkvi za vjernike“. Nije mi pojasnio što to oni moraju dodatno osigurati za razliku od onoga što smo dosad imali.

FAZIT: Na blagdan Svih svetih/Dušni dan nema sv. Mise u „crkvici“ u Balsthalu, koja inače može primiti nekoliko stotina ljudi.

Dobro zdravlje i svaki vam blagoslov, vaš

Fra Šito



O MJERAMA PROTIV KORONE, 29.10.2020


Drage sestre, draga braćo


Kao što sigurno svi pratite ovu situaciju pošasti koja se mijenja iz dana u dan, od danas nam vrijede nove mjere ponašanja u crkvi i vjersko-kulturnim djelatnostima u kantonu SO. Opet je bolje, nego da uopće nemamo sv. Misa. 

  • Sve dosadašnje odredbe uključene u „Schutzkonzept“ vrijede i dalje, a evo dopunjenih. 
  • Na misi može sudjelovati 30 ljudi brojeći i djecu (odredba kantona SO), a ne računajući svećenika, ministrante, orguljašicu, čitače i misijske pomoćnike, a pred crkvenim vratima za vrijeme mise ne više od 5 ljudi. 
  • Naši misijski pomoćnici bit će vam na ulazu crkve i u crkvi na raspolaganju, a prvih 30 vas koji prvi dođu mogu ući na misu. 
  • Stoga preporučamo, da iz svake obitelji dolazi po jedna osoba i da onda ponese ukućanima „od mise dio“, kao što se u prijašnjim teškim vremenima znalo tako činiti i govoriti. 
  • Preporuka za Dulliken i Solothurn: tko bude jedne nedjelje tu na misi, neka druge dvije ostavi drugima mjesto, tako da onaj tko nije bio jedne nedjelje, znade da će druge/treće najvjerojatnije imati mjesta. 
  • Nakon mise, u dvoranu se može ući, poštujući dosadašnje odredbe o maskama i razmaku, koje se može skinuti kad se sjedne za stol. 
  • Za sastanke, određene probe i dogovore u misiji može biti najviše 15 ljudi. 
  • Sada za blagdan Svih svetih i Dušni dan, kako ne možemo do crkve ni ovdje ni u domovini, molimo paleći svijeće po svojim kućama i prozorima u spomen svojih uskrslih. 
  • Slavlje Nikolinja ovaj put u našoj misiji neće moći biti.
  • Vi koji imate kućne ili vrtne ljubimce, od kokica, mačaka do pasa, znajte da sve češće stižu upozorenja da mogu prenijeti ovu zarazu.        

Više nego dosad molimo, postimo i pomažimo sirotinji da se ovdje, u domovini i po svijetu prilike poprave, da bolesnici nadjačaju  bolest, da ostanemo zdravi, pa da i Božićno vrijeme mognemo koliko toliko, bilo u domovini bilo ovdje, provesti u zdravlju, slavlju, veselju i miru, uključujući i planiranu Božićnu polnoćku.

Moleći za sve vas i preporučujući se u vaše molitve, vaš

Fra Šito



NOVE MJERE PROTIV KORONE OD 19. LISTOPADA 2020


Drage sestre, draga braćo

Evo malo dodatnih mjera za sv. mise i druge vjerske molitvene i druge susrete u misiji, a koje smo danas dobili od Biskupije. 
Sve dosadašnje mjere i „Schutzkonzept“ u čuvanju od ove po cijelom svijetu brzo proširujuće pošasti valja nam za svoje dobro i za dobro ljudi kraj nas kao i dosad uredno održavati.
Sada smo na misu, na sakramente i u zatvorene crkvene prostorije dužni dolaziti u maskama, osim djece do 12 godina. 
Čitači i pjevači za vrijeme čitanja i pjevanja mogu skinuti masku, a poslije toga je ponovno staviti. 
Na pričest dolazimo u maskama, kroz masku odgovaramo na „Tijelo Kristovo“ – „Amen“, sklonimo se u stranu, skinemo masku, komuniciramo, te ponovno stavimo masku i vratimo se na svoje mjesto.
Pred crkvom ne moramo stavljati maske.
Kad idemo u dvoranu nakon mise, valja nam staviti masku. Dok sjedimo za stolom u dvorani i ne krećemo se, možemo skinuti masku. 
Preporuka, pa vi sami odlučite: ako i nemate koronu, a kašljete ili ste vidno prehlađeni, ostanite kod kuće, jer kao takvi unosite neurozu među ljude oko sebe, koje ionako već previše ima.
Čuvajmo sebe i čuvajmo ljude oko sebe, i otvoreno upozorimo ljude kraj sebe ako postanemo pozitivni - da nas se čuvaju.   

Na ove i još neke druge detalje kojih bude, upozoravat ću i u crkvi.
Dobro zdravlje i raspoloženje, bez tjeskobe i pretjerana straha, vama i svima oko vas,

fra Šito


ZDRAVO SE POSTAVLJATI PREMA TEGOBAMA KORONE


Sve više psihologijskih i psihijatrijskih stručnjaka upozoravaju na opasno povećanje psihičkih i drugih problema zbog korone. Svi smo u određenoj mjeri preplavljeni i opterećeni tjeskobom koja je rezultat potrebe svakodnevne prilagodbe na ovakvu dosad nedoživljenu situaciju. Ona je teška, nepoznata i neizvjesna. Takvo stanje rađa tjeskobama, koje nas emocionalno iscrpljuju i demoraliziraju, a otežavaju međuljudske odnose. To je razumljiva reakcija jer već duže vrijeme živimo s velikim nepoznanicama. Sprva smo bili relativno dobro, ali kako vrijeme odmiče, kako se ova pošast sve više širi, tjeskoba raste, a naša se psiha, a i tjelesne funkcije sve više umaraju. Naše sposobnosti za prilagođavanje sve više slabe, pa se to „očituje u brojnim anksioznim reakcijama, depresivnim reakcijama, poremećaju spavanja, upotrebi raznih sredstava ovisnosti  i drugo. Postajemo sve više frustrirani, teže kontroliramo situacije i svoje ponašanje“. Najteže je onim ljudima koji već imaju neki od psihičkih poremećaja ili težih fizičkih bolesti, onima koji su direktno iskusili traumu ili zarazu, osobe starije životne dobi i djeca, osobe s teškim socijalnim situacijama. A mnogi ljudi nakon sve dulje neizvjesnosti s koronom počinju osjećati napetost i nemir. 


BEZ ZASTRAŠIVANJA I „PRANJA MOZGA“
Moramo računati s time, da što dulje bude trajala ova situacija s epidemijom, da može doći do još većeg zamora našega prilagođavanja i porasta slučajeva psihičkih, ali i fizioloških  poremećaja. Zbog toga je na nacionalnim ustanovama, stožerima i medijima u svim državama posebna odgovornost da značajno više vode računa, kako poruke i informacije koje se građanima daju utječu na njihovo zdravlje. Jedna od najbitnijih stvari pri tome je da se ljudima daju točne informacije, da nas pretjerano ne opterećuju i ne zbunjuju svaki dana na svakom koraku s njima. Dakle, stvar je u načinu na koji se informacije prenose, a taj dosad ima dosta elemenata „pranja mozga i zastrašivanja“. Nisu samo umirovljenici u nevolji koji su zatvoreni i izolirani u domovima  za starije, nego i djeca u školama, profesori, roditelji i sva ostala populacija. Ljudi se uglavnom žale na tjeskobu i depresiju, na probleme u obiteljskim i bračnim odnosima, posebice na pojačano obiteljsko nasilje i netrpeljivost, a zabilježene su i nastale teškoće sve do suicidalnih promišljanja. Isticanje takvih opterećenja i preporuka nalazimo manje-više u svim stručnim istraživanjima po svijetu. Gotovo svagdje se ističe problem, što smo svi žrtva usvajanja serviranih zabluda, osjećaja ostavljenosti, pa i prevarenosti od strane onih odgovornih, a čija je društvena zadaća da ljude ojačaju, učine sretnim i da nam stvaraju okolnosti za zdraviji i kvalitetniji život. Što se tiče naših ljudi ovdje u Švicarskoj, primjerice, vidim i ovdje kod sebe da se gotovo dvostruko povećao broj onih koji traže savjetovanje i pomoć, uspoređeno s vremenom prije korone. 

VAŽNO JE…
Važno je da se dobro pazi otkud sve dolaze „vijesti“, te one neprovjerene i nestručne ignorirati. Vijesti i informacije koje se neprestano mijenjaju treba pravilno dozirati i ograničiti jer će neprestano pregledavanje te praćenje raznoraznih vijesti o ovoj pošasti izravno doprinijeti povećanju uznemirenosti i napetosti, koje onda imaju svoje negativne posljedice za svekoliko zdravlje. Uz redovne obveze, treba se baviti nečim drugim, korisnim, konstruktivnim, a važno je naći i vrijeme za opuštanje, zabavu, socijalne kontakte kao i posvećivali se čisto osobnim potrebama, posebice onome što nas veseli i oduševljava. Pri tome nam može jako pomoći dobra struktura i organizacija dana, kreiranje dnevne rutine koja pomaže u osjećaju sigurnosti i predvidljivosti, a što umanjuje negativne učinke situacije i vremena u kojem živimo. Nipošto ne zanemariti društveno propisane mjere za čuvanje sebe i drugih te ne bojati se, ne širiti strah ni negativnu energiju oko sebe. Za one stvarno i praktično religiozne u provjerene lijekove i dobivanje snage svakako spada: čuvajući se ići na sv. Misu i pričest, više nego obično privatno i u obitelji se moliti, postiti i gledati na sirotinju, te općenito imati povjerenja u Božju pomoć, jer „On drži našu sudbinu u svojoj ruci“. Sa željama i molitvama da nam svima Dobri Otac dadne ono što je svakom od nas najpotrebnije, vaš 

Fra Šito



JE LI GRIJEH ZBOG KORONE NE IĆI NA MISU?


Sve češće mi se ljudi pravdaju, da ne dolaze na misu zbog – koronavirusa, a neki i upitaju, je li to grijeh? Odavno vidim da se jedan broj naših ljudi odrekao svetih misa „zbog korone“. Istina, od ove pošasti umire se mnogo manje nego gotovo od bilo koje druge,  čak i od gripe, ali jer se brzo prenosi po cijelom svijetu i jer nam strahom od nje mediji iz nekih sumnjivih razloga svaki dan peru mozak, postala je i golemoj većini svijeta koji nema ništa s njome, nametnuta opterećujuća svagdašnjica. 

Kad su naše svete mise u pitanju, kod jednih koji boluju od neke teže bolesti, strah od zaraze igra ulogu, kod drugih se radi očito o pretjeranom strahu, a ima i trećih kojima je korona samo zgodna isprika da ne dolaze u crkvu i da ne sudjeluju u misijskom i općenito u životu zajednice. U isto vrijeme mnogi od svih nabrojenih žive u kućama i blokovima pa prolaze kuda i moguće zaraženi ljudi, odlaze na posao, u razne kupovine i dućane, toče gorivo po benzinskim crpkama, odlaze na ferje i slično, a što je sigurno sve rizičnije nego otići nedjeljom na misu. Osim toga, nisam čuo nigdje u našim misijama da se netko zarazio na nedjeljnoj misi, ali jest priličan broj u nekim drugim prigodama, sve do noćnih i drugih druženja ovdje i u domovini. A što se grijeha tiče zbog neodlaska na svetu misu, neka svatko pred Bogom i svojom savješću ocijeni svoje razloge i njihovu težinu te snosi odgovornost. Bilo kako bilo, zdravije i sretnije je živjeti bezbrižno „do volje Božje“, nego lakomisleno i u stalnom strahu zatvoren u svoju puževu kućicu, a uostalom – ni najmanje ne žureći na „vječne pašnjake“ - i umrijeti nije nešto novo ni najnovije!



Dragi prijatelji, znani i neznani ljudi!


Ovom video-pjesmom želim vam

Radosne, blagoslovljene i sretne godišnje odmore!!!


Fra Šito

  








 














NAJNOVIJE

POPUŠTAJU MJERE OD 23. LIPNJA 2020


Drage sestre, draga braćo!


Odredbom Bunda i naše biskupije uslijedilo je od 23.lipnja 2020. novo popuštanje mjera povodom koronavirusa. Evo glavnih  smjernica.

Ostaju dosadašnje higijenske mjere, Schutzkonzept, i naglašava se vlastita odgovornost primjerenog ponašanja na samoj sv. Misi kao i pri dolasku i izlasku iz crkve.  

U crkvama nije više određen razmak od 2 metra, nego između pojedinaca mora biti barem jedna stolica slobodna, tako da nas sada može biti znatno više u crkvi na svetim misama. 

Naravno, kao i dosad obitelji i ljudi iz istog kućanstva mogu kao i dosada biti jedni uz druge.

Organiziranje javnih crkvenih fešta kao i drugih javnih događanja, uz osiguranje poštivanja rečenih mjera, dozvoljeno je do 1000 ljudi.


Hodočašće na Weissenstein


Stoga, možemo mirno poći na na naše godišnje hodočašće sv. Nikoli i tako izići malo iz kuća na čisti zrak sada u subotu 27.srpnja 2020. na Weissenstein. 

Hodočasnici koji idu na noge polaze kao i dosadašnjih godina u 10:00 sati s kolodvora u Oberdorfu. Bicikliste iz područja Olten predvodi Milan Briševac, a iz Balsthala Emil Vidović. Naravno, njima se možete javiti i pridružiti im se.

Ostali koji idu autima, motorima ili gondolom iz Oberdorfa, neka idu po vlastitom programu.

Naša zajednička misa je ispred crkve sv. Nikole u 13:00 sati, s uobičajenim blagoslovom sv. Nikole za obitelji, putnike i naša prometna vozila pred naše godišnje odmore. 

NOVO: Ove godine nema piknika ni druženja na našem starom mjestu, ali će nakon mise na tom istom mjestu biti osigurana kava s kolačima i ostalim pićima.


Svima sve sretno i blagoslovljeno, vaš


Fra Šito

 
 


 

 

 

Šimun Ćorić

Reiserstr. 83

4600 Olten