2020-12-30

ČESTIT BOŽIĆ

Ovom video-pjesmom želim od srca Vama i Vašima
čestit Božić i na svim osobnim, obiteljskim i narodnim poljima
sretnu i plodnu Novu godinu!!!

fra Šito

ČESTIT BOŽIĆ

BOŽIĆNI POZDRAVI 2020

RAZVESELJAVATI I DARIVATI JEDNI DRUGE

Ni jedna godina u našem životu nije bila ni blizu kao ova iza nas, kao ni prijašnji naši Božići, pa za većinu ni u onim ratnim godinama. A nama je kao ljudima i Isusovim prijateljima, već pri rođenju stjeranog u neku štalu među životinje u Betlehemu, po njegovu primjeru ne dati se slomiti, dizati raspoloženje sebi i jedni drugima, unatoč svemu – UZ OSMIJEH - SRCA I GLAVE GORE! 

Tražimo načina uvijek, a posebice u ovo grdo vrijeme, kako ćemo svi i s malim stvarima razveseljavati i darivati jedni druge i domišljato podižimo duh jedni drugima!

BOŽIĆ JE, EVO, LJUDI…

Ja vam sa svoje strane već sada rado stavljam na raspolaganje na našoj  mrežnoj stranici, na you tube i na još nekim mrežnim stranicama kao duhovno-glazbenu čestitku i poruku, video-pjesmu BOŽIĆ JE, EVO, LJUDI,  a od sljedećeg tjedna akobogda i BOŽIĆNO  SLAVLJE - SV. MISA ZA SVAKO DOBA, s posebno izabranim biblijskim tekstovima i molitvama te cijeli niz duhovnih video-pjesama u božićnom duhu, sa sadržajima i za djecu i za odrasle. Ta Božić je blagdan radosti i pjesme!

Također nudim upravo izišli CD  - VREMENA OVA SAD SU DRUGA s 10 novih pjesama, u izdanju Glasa koncila. CD je glazbeno vrlo ugodan za slušanje i prikladan za osobno uzdizanje, a može biti vrijedan dar za Božići i Novu godinu svojim bližnjima i prijateljima. 

VAŽNO O DJECI

Sve više poznatih odgojitelja i psihologa upozorava na štete, što će posebno djeca biti uskraćena za božićne radosti. Kako se i njih broji među tih 15 dozvoljenih za misu, praktično znači da neće moći sudjelovati u misnim slavljima, poklonu jaslicama i pričama uz njih.

Dragi roditelji: nađite načina u obitelji i izvan nje, da vaša djeca koliko toliko dožive božićne sadržaje i radosti kao i poruke božićnih blagdana, od sudbine sv. Stjepana i Nevine dječice do Sveta tri kralja. 

A u ime sv. Nikole, koji ove godine nije mogao stići do nas, ja darivam svakoj obitelji u misiji s dječicom po jednu BOGATU SLIKOVNICU, koju možete podići nakon svake sv. mise.

Postavit ćemo na našu mrežnu stranicu, ali i na you tube i još ponegdje  lutkarsku predstavu SPAVAJ MALI BOŽIĆU, a u izvedbi Dječjeg kazališta iz Osijeka, a koju je izvodilo i Kazalište mladih u Zagrebu.  Ne očekujte vrlo kvalitetan snimak, jer to je snimano prije 25 godina, ali sva djeca i bivša djeca moći će taj igrokaz zabavno i odgojno doživjeti kroz izvrsnu glumu i pjevanje profesionalnih osječkih glumica i glumaca, kao i stručno napravljenih lutaka i scenografije općenito.       

NOVOST

Što se tiče naših duhovnih programa u misiji, držimo se ovoga već  najavljenog, a ovih dana termini su navedeni i u božićnom broju Movisa. Na najavljenim misama može biti najviše petnaest (15) vjernika, ne računajući ministrante, čitače, misijske pomoćnike…,  dakle one koji na neki način sudjeluju u organiziranju slavlja svetih misa., Na misa nam je zabranjeno pjevati. Stoga, ako ovako ostane, od onih 30 koji su se dosad upisali za mise, prvih 15 može doći. Kako se prilike mijenjaju iz dana u dan, može biti i novih strožih ili blažih promjena. Pratite ovu našu mrežnu stranicu na kojoj ćemo donositi obavijesti. Sve vam sretno i blagoslovljeno bilo sada i uvijeke,

Fra Šito

PRIPRAVITE, GOSPOPDINU PUT

Drage sestre, draga braćo
Sve sa srećom i blagoslovom sv. Kate svima sutra (25.11.) i uvijek,
a za radosniju i bolju pripravu za Božić i N. godinu,
rado vam šaljem jednu novu video-pjesmu i najavljujem cijeli CD s novima.
Sve od srca svima poimence,

fra Šito

PRIPRAVITE, GOSPOPDINU PUT

NOVI TERMINI SV.MISA SV. MISE: ADVENT I BOŽIĆNO VRIJEME

Da bismo ipak koliko toliko dostojno dočekali Božić i u religioznom duhu proslavili ga, broj sv. Misa u misiji SO je za dvostruko povećan. Molim vas da nakon misa kroz ovo vrijeme, unaprijed predbilježite sebe i svoje, ali i ostavite mogućnost i za druge, tako da se svi mogu izmijeniti i imati mjesto na misi. Preporučam se u vaše srčane  molitve, da mi Bog dadne zdravlje i snagu da to sve i druge obveze dobro izvršim i izdržim. Š.

DULLIKEN

Od 29.11.2020 – do 6.1.2021. (sv. Tri Kralja)

Svake  nedjelje -  11:30 i 12:30

Badnja večer -  20:00 i 21:00

Božić - 11:45 i 12:30.

Stjepandan - 11:30 und um 12:30.

Nedjelja 27.12. 2020 - 11:30 i 12:30.

Nova godina -  11:30 i 12:30.

Nedjelja 3.1.2021. - 11:30 i 12:30.

Sv. Tri Kralja - 11:30 i 12:30.

SOLOTHURN

Od 29.11.2020 – do 6.1.2021. (sv. Tri Kralja)

Svake  nedjelje -  14:30 i 15:30

Badnja večer -  23:00 i 24:00

Božić - 14:30 i 15:30.

Stjepandan - 14:30 i 15:30.

Nedjelja 27.12. 2020 - 14:30 i 15:30.

Nova godina -  14:30 i 15:30.

Nedjelja 3.1.2021. - 14:30 i 15:30.

Sv. Tri Kralja - 14:30 i 15:30.

BALSTHAL

Od 29.11.2020 – do 6.1.2021. (sv. Tri Kralja)

Svake  nedjelje -  17:00

Badnja večer -  17:00

Božić - 17:00.

Stjepandan - 17:00 

Nedjelja 27.12. 2020 – 17:00

Nova godina -  17:00 

Nedjelja 3.1.2021. - 17:00

Sv. Tri Kralja - 17:00 

TAKO GOVORI O KORONI I JOŠ O ČEMU AKADEMIK MIROSLAV RADMAN

Vrijeme u kojem se nalazimo posebno je, član ste Vladina znanstvenog savjeta, no ipak dajete bitno različite izjave od kolega, pri čemu kod dijela javnosti padaju na plodno tlo.

U svakom pothvatu dobro je početi od najšireg pogleda pa tek onda ići u detalje – vjerodostojnim podacima i činjenicama dolaziti do detalja. Ako u detalje odete prebrzo, možete se strašno lako izgubiti u džungli detalja. Primjerice, dobro je prisjetiti se da u većini zemalja svake godine umire otprilike jedan posto populacije, a i rađa se otprilike jedan posto populacije. Dakle, Hrvatska ima otprilike 51-52.000 mrtvih godišnje. Dok sad razgovaramo, podaci su da imamo ukupno nešto više od 400 umrlih od COVID-19. Koliko bi od ovih 400 ljudi bilo umrlo i bez koronavirusa, nikada nećemo saznati, a uglavnom su bili stari i bolesni! A što reći o podacima dnevno novozaraženih? Pitanje je koliko je testova učinjeno i jesu li su učinjeni nasumce. Ovako mogu reći da, ako želite da nikada ne bude više od tisuću novozaraženih dnevno (pa makar svi na kraju pomrli od COVID-19), napravite dnevno maksimum 999 testova… Ovom neslanom šalom obratio bih se svjetskoj struci. Izgleda kao da pomagala (tehnologije) uništavaju kompetenciju i zdrav razum njihovih konzumenata. No, što je s ovih više od 50.000 mrtvih godišnje, zašto smo se koncentrirali samo na ovih 400, što je otprilike kao da padne jedan avion (iako ne bi baš bilo dobro da sam ja u njemu, za mene bi to bilo tragično, kao i za svakoga u tom avionu)! Nešto mi tu ne štima. Iako će razumni ljudi reći da nećemo čekati da 100.000 ljudi umre, reagiramo kada ih je 50 ili 100. Da, ali veće resurse stavljamo oko 400 mrtvih nego oko 50.000. Nemam odgovor i zato ne želim kritizirati. Samo mi se čini da je sve to disproporcionalno, da smo ovog puta mi, ili netko drugi, odlučili da se plašimo. A kada je bila svinjska gripa, u Francuskoj je ubila sličan broj ljudi, samo nitko o tome nije pisao ni govorio.

Čini se da nismo puno naučili u ovih stotinu godina od španjolske gripe, ali i da smo ovakvih bolesti imali i u međuvremenu, no ne s ovakvim globalnim odazivom. Što se dogodilo?

Teško je reći, možda je netko odlučio da se napravi neki eksperiment s javnim mnijenjem, koliko je lako ili teško mijenjati navike. Ili manipulirati ljudima, ne znam, tko bi to znao! Ali, doista jest disproporcionalno s obzirom na druge, realne opasnosti od kojih se umire stotinu ili tisuću puta više kada govorimo o brojkama. Naviknuti se da umre 50.000, a ne naviknuti da umre još 400, vrlo je zagonetno. Nažalost, ne nudim nikakva rješenja, nego mi se čini da smo jako neusklađeni u reakcijama na opasnosti. Postoje i interesi koji nisu čisti interesi javnog zdravstva, utječu i na znanstvenike i na znanost: odjednom ima više novca za 400 mrtvih ljudi nego što ima novca za onih 50.000. To su čudne igre i ja ih ne razumijem, naravno da me kopka je li ova pomutnja inscenirana ili spontana.

Hoće li se društvo i svijet promijeniti nakon ove pandemije?

Iskustvo govori, iz mojih razgovora s mojim prijateljima iz Engleske, Sjedinjenih Država ili od drugdje kamo putujem, da su ljudi, i mladi i stari, postali nestrpljivi i nezadovoljni društvom ili barem sa sobom u ovom društvu. Nezadovoljni onim što im se događa, zašto im nije puno ljepše. Čovjek se pita zašto uza sve te gadgete, iPhone, odjeću, nije sretniji, jer je mislio da će, kada bude imao sve to, biti sretan. No shvatio je da sada, kada sve to ima, ne samo da nije sretan, nego sada tek postaje gadno. Do sada je bilo lako, idemo se boriti za kuću i za auto – to steknete, a sreće nema. Najvažnije nam je gledati na mladu generaciju, a ja sam u kontaktu s njima pa mi se čini da nemaju povjerenja, nisu ushićeni sadašnjicom, a ni sutrašnjicom ni preksutrašnjicom, jer ne očekuju ništa dobro. A to nije dobro stanje duha, nije dobro za kvalitetu života… Nakon Drugoga svjetskog rata vidjelo se kakva je to devastacija, kakve su to tragedije, da su se ljudi počeli prizivati pameti i pitati se – što je važno. A važno je za svakoga od nas biti živ… A promjena ne znači uvijek i promjenu nabolje. Evolucija, primjerice, nije znanost o napretku, nego o promjenama. Mojeg dragog prijatelja dr. Zorana Đermanovića, evolucionista i sjajnog psihijatra, pitao sam je li jedini način da ratom resetiramo društvo, pa nije valjda to terapija? Rekao je uglavnom da, ali nije jedini način. Pitao smo što je alternativa, a on je odgovorio – mirakuli, čuda! Eliminacija bolesti i patnje iz života bila bi mirakul…